“Odbivši da vrše ovlašćenja koja su im data, oglušivši se o Ustav Republike Srbije prema kome ”svako ima pravo da istinito, potpuno i blagovremeno  bude obaveštavan o pitanjima od javnog značaja” (čl. 51), članovi Saveta REM su najgrublje prekršili medijske zakone kojima se uređuju osnove slobode medija, slobode izražavanja, kao i prava svih građana na istinito, pravoverno i blagovremeno informisanje. Kako svakodnevno ukazuju na to da su strogo kontrolisano telo u službi aktuelne vlasti, članovi REM su izgubili svaki legitimitet i kredibilitet, te bi odmah trebalo da podnesu ostavke i snose odgovornost zbog višegodišnje sramne situacije u ovdašnjim medijima koji su ponizne sluge aktuelne vlasti i jedini temelji na kojima ona počiva.”

Svakome ko imalo prati medije jasno je da se aktuelna vlast održava iskuljučivo  zahvaljujući nezapamćenoj kontroli i zloupotrebi medija. Izmenama medijskih zakona 2014. godine planirano je da država u potpunosti izađe iz medija, međutim, medije su masovno “preuzeli” ljudi koji su u sprezi s aktuelnim režimom.

Podsećanja radi, Savet za borbu protiv korupcije je pre dve godine objavio izveštaj o vlasničkoj strukturi medija u kome su navedeni glavni problemi u medijima poput netransparentnog medijskog vlasništva, ekonomski uticaj kroz budžet i indirektne oblike finansiranja medija javnim novcem, tabloidizacija, cenzura i autocenzura. Ovaj izveštaj ukazao je kako se vrše zloupotrebe.

U većini medija postoji politička sprega vlasnika i urednika sa političkim strankama čime se izgubila osnovna funkcija medija – informisanje građana. Umesto toga, mediji pod kontrolom aktuelnog režima služe za političke obračune s političkim protivnicima pri čemu se služe izmišljanjem najprostačkijih afera koje su odavno prešle sve granice dobrog ukusa, tako da danas živimo u najzagađenijem medijskom prostoru ”u novijoj srpskoj istoriji”.

Vladajuća stranka je inače zgazila sva nezavisna tela koja bi trebalo da nadziru rad pružalaca medijskih usluga. U našoj zemlji, Regulatorno telo za eletronske medije – REM bi trebalo da vrši ovu funkciju. Međutim, i ovo telo je potpuno kompromitovano izborom i postavljenjem ljudi bliskih aktuelnom režimu, od kojih većina nema relevantna znanja niti dovoljno iskustva u medijima. U prilog ovoj tvrdnji jeste činjenica da REM već dve godine odbija da objavi Izveštaje o nadzoru nad radom pružalaca medijskih usluga tokom predizborne kampanje, iako su bili dužni da to urade. Zbog čega odbijaju? Odgovor je jasan – time bi se jasno pokazalo da vladajuća stranka zauzima ogromnu većinu medijskog prostora, kao i da je tadašnji predsednik Vlade, a sadašnji predsednik Srbije zloupotrebljavao svoju aktuelnu funkciju tokom kampanje, iako je to nedozvoljeno prema pravilnicma REM. Članovi Saveta REM su se neuverljivo pravdali da im izrada ovog izveštaja nije obavezna, a jeste, kao da im, tobože, ne radi softver koji bi im pomogao u ovom poslu. Kako bi bacili prašinu u oči, oni su nakon ovogodišnjih predsedničkih izbora objavili Izveštaj o predizbornim oglasnim porukama tokom predizborne kampanje 2017. Godine. Činjenica jeste da je ovaj Izveštaj, samo je jedan od onih koje je ovo telo bilo dužno da objavi, a interesantno je da su izostavljeni podaci o tome koje su televizije prenosile skupove kandidata na predsedničkim izborima, u kom trajanju i pod kojim uslovima. Upadljiv izostanak ovih informacija pruža nedvosmislen dokaz o tome kako je vladajuća koalicija najgrublje zloupotrebila medije.

Iako je bilo indikacija da postoji izveštaj o nadzoru nad radom pružalaca usluga tokom predizborne kampanje, aktuelni članovi REM su to uporno negirali, a kasnije su prešli na tvrdnje da nemaju zakonsku obavezu da ga objave. Jasno je da izveštaj nisu smeli da objave jer bi on jasno pokazao neravnomernu zastupljenost političkih stranaka, masovnu zloupotrebu medija od strane vladajuće stranke, kao i pristrastnost u izveštavanju ogromne većine medija. Takođe, ono što bi taj izveštaj takođe pokazao jeste da članovi REM nisu učinili ništa kako bi takve zloupotrebe sprečili i obezbedili fer uslovi za sve učesnike izbornog procesa.

Kako se navodi u Zakonu o elektronskim medijima, REM je i osnovan kako bi se bavio očuvanjem, zaštitom i razvojem slobode mišljenja i izražavanja, kako bi štitio interes javnosti u oblasti elektronskih medija na način primeren demokratskom društvu. REM već godinama odbija da ispunjava obaveze zbog kojih je osnovan i zbog toga imamo medije u kojima dominira monolog samo jednog čoveka i najbrutalnija medijska blokada i jednoumlje koje je karakteristika svakog nedemokratskog društva.

Odbivši da vrše ovlašćenja koja su im data, oglušivši se o Ustav Republike Srbije prema kome ”svako ima pravo da istinito, potpuno i blagovremeno  bude obaveštavan o pitanjima od javnog značaja” (čl. 51), članovi Saveta REM su najgrublje prekršili medijske zakone kojima se uređuju osnove slobode medija, slobode izražavanja, kao i prava svih građana na istinito, pravoverno i blagovremeno informisanje. Kako svakodnevno ukazuju na to da su strogo kontrolisano telo u službi aktuelne vlasti, članovi REM su izgubili svaki legitimitet i kredibilitet, te bi odmah trebalo da podnesu ostavke i snose odgovornost zbog višegodišnje sramne situacije u ovdašnjim medijima koji su ponizne sluge aktuelne vlasti i jedini temelji na kojima ona počiva.

Već pola decenije valjamo se u medijskom blatu kome se ne nazire kraj. Zaposleni u medijima svedeni su na poslušnike koji su sva pravila struke i osnovnu etiku ostavili ispred ulaza u te “medijske hramove” laži i prostakluka. Zaposleni u blatoidima često se pravdaju da nemaju izbora. Međutim, izbor uvek postoji. Upravo su novinari oni koji imaju moć da sruše ovaj režim i taj proces će početi kad odbiju da budu ponizne sluge bilo kome, osim sopstvenoj savesti i profesionalnim medijskim standardima. Novinari bi morali i trebalo bi da neprestano nadgledaju vlast ukazujući bez straha na svakodnevne mahinacije, zloupotrebe, greške i nepočinstva aktuelnog režima. Suština novinarskog posla je – istinito, pravoverno i objektivno informisanje građana. Unutar struke novinari bi trebalo da se jasno ograde od onih koji krše medijske zakone, a pogotovo se oglušuju na Etički kodeks novinara Srbije. Ovaj dokument propisuje osnovna etička, profesionalna ponašanja novinara koja pružaju osnovu za zdrav medijski prostor.

Promena u medijima mora početi od samih novinara koji će osuđivati neetična postupanja svojih kolega, koji će odbiti da budu stavljeni u isti koš s onima koji koji prave smeće od medija. Očigledno je da se koriste nedostaci u postojećim medijskim zakonima, a da tela poput Saveta za štampu nemaju ovlašćenja za drastične kazne kojima bi kaznili blatoide.

Zbog toga, odvajanje i ograđivanje od ovih drugih mora krenuti unutar medijske struke. Možda naša ideja zvuči previše idealistička, ali to je put kojim mediji moraju proći da bi zaista uvideli da imaju moć da samo profesionalnim postupanjima i beskompromisnim poštovanjem Ustavom zagarantovanog prava građana na informisanost, mogu da ogole šaradu aktuelnog režima. Materijala i inspiracije za takav posao, ova vlast im pruža svakodnevno.

Autorka: Dr Ana Stevanović

O autorki: Narodna poslanica pokreta Dosta je bilo u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Maturirala u Petoj beogradskoj gimnaziji. Diplomirala 2008. godine menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi na Fakultetu dramskih umetnosti, u Beogradu. Doktorirala na temi psihologije menadžmenta i liderstva, organizacionih inovacija ustanova kulture i psihologije kreativnosti na istom fakultetu. Od 2004. godine aktivno učestvuje u organizaciji istaknutih kulturnih događaja, a ponajviše se bavila komunikacionim strategijama i odnosima s javnošću sarađujući sa najvećim filmskim festivalima u zemlji. Kao jedan od najboljih studenata bila je stipendista Ministarstva prosvete i nauke RS, Skupšine Grada Beograda, Republičkog zavoda za razvoj naučnog i umetničkog podmlatka, Eurobanke EFG i Vlade Republike Grčke na Aristotelovom Univerzitetu u Solunu. Objavila oko petnaest naučnih radova u domaćim i međunarodnim naučnim časopisima u kojima je istraživala teme poput medijske cenzure i etike medija, psihologije liderstva i komunikacionih strategija. Preko 12 godina u oblasti kulture i umetnosti na poziciji menadžer za komunikacije.